Minijob je za mnoge naše ljude prvi posao u Njemačkoj. Radi se nekoliko sati sedmično u trgovini, restoranu, na čišćenju ili u skladištu, uz glavni posao, uz studij ili dok se ne nađe nešto bolje. Zvuči jednostavno, a oko njega kruži mnogo pogrešnih uvjerenja.
Najčešće čujete dvije rečenice: “na minijobu nemaš nikakva prava” i “to je ionako skoro na crno”. Obje su netačne. Minijob je prijavljen, zakonit radni odnos, s manje obaveza za radnika, ali ne i s manje prava.
Ko zna kako minijob funkcioniše, lakše prepozna kad ga poslodavac zakida i lakše odluči da li mu se isplati.
Šta je minijob i gdje je granica
Minijob (službeno geringfügige Beschäftigung, malo zaposlenje) je posao kod kojeg mjesečna zarada u prosjeku ne prelazi zakonom određenu granicu. Ta granica nije fiksna. Već nekoliko godina je vezana za zakonsku minimalnu platu, pa se mijenja kad se mijenja minimalna plata, u pravilu od početka godine.
Zato ovdje ne navodimo iznos. Aktuelnu granicu provjerite kod Minijob-Zentrale, službe kojoj poslodavac prijavljuje vaš posao i koja vodi evidenciju minijobova.
Gleda se prosjek kroz godinu, ne svaki mjesec posebno. Povremeno i nepredviđeno prekoračenje, na primjer kad uskačete umjesto bolesne kolegice, dozvoljeno je u uskim granicama. Redovno prekoračenje nije, i tada posao prestaje biti minijob.
Iznad granice počinje takozvani Übergangsbereich, ranije poznat kao midijob. Tu se već plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, ali je vaš dio umanjen i raste postepeno. Prelazak preko granice zato ne znači nagli pad plate na ruke.
Postoji i kratkotrajno zaposlenje (kurzfristige Beschäftigung), koje je ograničeno na određen broj radnih dana u godini, a ne na visinu zarade. Tipično je za sezonski rad i ima druga pravila, pa kod potpisivanja pitajte koji je od ta dva modela u pitanju.
Prava radnika na minijobu
Na minijobu ste radnik kao i svaki drugi. Njemačko radno pravo ne pravi razliku po broju sati. Konkretno:
- Minimalna plata. Zakonska minimalna satnica važi i za minijob. Ako dobijate paušal za mjesec, podijelite ga sa stvarno odrađenim satima i provjerite računicu.
- Plaćeni godišnji odmor. Zakonski minimum su četiri sedmice godišnje, preračunato na dane koje radite. Ko radi dva dana sedmično, ima pravo na najmanje osam plaćenih slobodnih dana godišnje.
- Plata za vrijeme bolovanja. Kad radni odnos traje duže od četiri sedmice, poslodavac plaća bolovanje do šest sedmica, uz potvrdu ljekara.
- Praznici. Ako praznik padne na dan kad biste inače radili, taj dan se plaća.
- Otkazni rokovi, zaštita od otkaza i zaštita trudnica važe kao i za ostale zaposlene.
- Uslovi rada napismeno. Poslodavac vam mora dati bitne uslove posla u pisanoj formi: platu, radno vrijeme, zadatke i godišnji odmor.
U praksi se ova prava često prešute. Poslodavac kaže da “na minijobu nema godišnjeg”, a čovjek to prihvati jer ne želi problem na početku. Pravo ipak postoji. Ugovori i kolektivni ugovori često imaju kratke rokove za potraživanja, pa neisplaćen godišnji ili bolovanje tražite napismeno i na vrijeme.

Penzijsko osiguranje: plaćati ili se osloboditi
Minijob je u pravilu obavezno penzijski osiguran. Poslodavac plaća veći dio doprinosa, a od vaše plate se odbija mali dodatak. Zauzvrat vam se ti mjeseci računaju kao puni mjeseci staža kod Deutsche Rentenversicherung.
Možete tražiti oslobađanje od svog dijela doprinosa. To se radi pisanim zahtjevom koji predajete poslodavcu. Tada dobijete nešto više na ruke, ali se ti mjeseci računaju samo djelimično.
Prije nego potpišete oslobađanje, razmislite o ovome:
- puni mjeseci mogu biti presudni da ispunite minimalni staž za penziju;
- obavezno osiguranje otvara pristup i drugim davanjima penzijskog osiguranja, na primjer rehabilitaciji ili penziji zbog smanjene radne sposobnosti, pod zakonskim uslovima;
- ko radi i vani i u domovini, a planira penziju iz dvije države, treba svaki mjesec staža koji može skupiti.
Oslobađanje u pravilu važi za cijelo trajanje tog posla i ne može se povući. Odluku zato donesite svjesno, a ne zato što vam je neko prvog dana gurnuo formular.
Zdravstveno osiguranje i porez
Minijob vam ne daje vlastito zdravstveno osiguranje. Poslodavac za zakonski osigurane radnike plaća paušalni doprinos, ali iz toga ne nastaje vaše osiguranje. Morate biti osigurani na drugi način: preko glavnog posla, preko supružnika u porodičnom osiguranju, kao student ili dobrovoljno. Više o tome u tekstu Zdravstveno osiguranje u Njemačkoj, objašnjeno.
Porez se kod minijoba najčešće rješava tako što poslodavac plati paušalni porez. Tada vi ne plaćate ništa i taj prihod ne unosite u poresku prijavu. Moguće je i oporezivanje prema vašoj poreskoj klasi. Koji model važi, vidi se iz obračuna plate, a ako nije jasno, pitajte poslodavca.
Minijob uz glavni posao
Ako imate redovan posao s punim doprinosima, uz njega smijete imati jedan minijob koji ostaje minijob. Za vas to znači da se na njega ne plaćaju doprinosi za zdravstveno i nezaposlenost, osim penzijskog dijela.
Svaki sljedeći minijob se sabira s glavnim poslom i na njega se plaćaju puni doprinosi. Drugi sporedni posao se zato isplati manje nego što ljudi očekuju.
Ko nema glavni posao, a radi više minijobova, mora paziti na zbir. Zarade se sabiraju, i ako zajedno pređu granicu, nijedan posao više nije minijob. Obavezno kažite svakom poslodavcu da radite i negdje drugo, jer greška u prijavi se kasnije ispravlja unazad.
Provjerite i ugovor s glavnim poslodavcem. Često traži da se sporedni posao prijavi, a rad za konkurenciju je u pravilu zabranjen. Radni sati na svim poslovima se sabiraju po zakonu o radnom vremenu, pa i odmor između smjena mora biti ispoštovan.

Minijob i studenti
Za studente je minijob najjednostavniji način da zarade uz fakultet. Nekoliko stvari ipak treba provjeriti:
- Studentsko ili porodično zdravstveno osiguranje uz minijob u pravilu ostaje. Ako imate i druge prihode, pitajte svoju Krankenkasse.
- BAföG i stipendije imaju vlastita pravila o dozvoljenoj zaradi. Prihod prijavite i provjerite granicu kod službe koja vam isplaćuje novac.
- Studenti iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja izvan EU smiju raditi samo u obimu koji dozvoljava boravišna dozvola za studij. Taj obim je ograničen i mijenjao se, pa ga provjerite kod Ausländerbehörde, službe za strance.
Postoji i model Werkstudent, zaposlenje za studente s više sati i drugačijim doprinosima. Za rad u struci je često bolji izbor od minijoba, ali ima svoja pravila koja treba posebno provjeriti.
Rad na crno: zamka koja izgleda kao usluga
Poneki poslodavac ponudi “više na ruke, bez prijave”. Na početku, kad je svaki euro bitan, to zvuči primamljivo. U stvarnosti najveći rizik nosite vi:
- nemate dokaz da ste uopšte radili, pa neisplaćenu platu teško možete tražiti;
- nema staža, nema plaćenog bolovanja ni godišnjeg;
- kod povrede na poslu nastaju ozbiljni problemi oko dokazivanja i troškova;
- neprijavljen rad je kažnjiv i za radnika, a ko pritom prima socijalna davanja, može odgovarati i krivično;
- za državljane zemalja izvan EU neprijavljen rad može imati posljedice po boravišnu dozvolu.
Isto važi za dogovor “pola prijavljeno, pola u koverti”: na papiru minijob, a stvarno puno radno vrijeme. Takav aranžman štiti poslodavca, a ne vas.
Najčešće greške
- Početak rada bez ugovora i bez obračuna plate iz kojeg se vidi da je posao prijavljen.
- Potpisivanje oslobađanja od penzijskog osiguranja bez razumijevanja posljedica.
- Prešućivanje drugog posla, pa se doprinosi obračunavaju naknadno.
- Odricanje od godišnjeg i bolovanja jer “na minijobu to ne ide”.
- Rad bez provjere dozvole boravka. Ako niste državljanin EU, na dozvoli piše smijete li raditi i pod kojim uslovima.
- Nevođenje evidencije sati. Zapisujte kad ste počeli i završili, jer je to vaš dokaz ako dođe do spora oko plate.
Zvanični izvori
Aktuelne propise, iznose i obrasce provjerite direktno kod nadležnih institucija:
Pročitajte i
- Steuererklärung: poreska prijava u Njemačkoj, vodič za naše
- SCHUFA i bankovni račun: kako početi finansijski život u Njemačkoj
- Koja osiguranja u Njemačkoj stvarno trebate, a koja ne
Napomena: Granica zarade za minijob, doprinosi i pravila za studente i strane državljane mijenjaju se. Aktuelne podatke provjerite kod Minijob-Zentrale, Deutsche Rentenversicherung ili svoje Krankenkasse, a u sporu s poslodavcem obratite se sindikatu ili advokatu za radno pravo. Ovaj tekst objašnjava principe i nije pravni savjet.
Radite ili ste radili na minijobu? Da li vam je poslodavac plaćao godišnji odmor i bolovanje? Napišite u komentar.





Odgovori