Kad se dijete rodi vani, prvih sedmica ima dovoljno briga i bez papira. Ipak, upravo tada počinje niz koraka koji se kasnije teško ispravljaju: upis rođenja u zemlji u kojoj živite, upis u matičnu knjigu u domovini, državljanstvo, prvi pasoš i, ako dijete nema državljanstvo zemlje boravka, dozvola boravka.
Redoslijed je bitan jer svaki korak traži papir iz prethodnog. Ovdje objašnjavamo logiku postupka za roditelje iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske koji žive u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj. Detalji se razlikuju od države do države, pa uz svaki korak piše i gdje se provjerava.
Prvi korak: upis rođenja u zemlji u kojoj živite
Rođenje se prvo upisuje u matičnu službu mjesta u kojem se dijete rodilo. U Njemačkoj i Austriji to je Standesamt, u Švicarskoj Zivilstandsamt. U Njemačkoj rođenje mora biti prijavljeno u roku od sedmicu dana, a to najčešće radi bolnica. Matična služba ipak od roditelja traži dokumente da bi upis završila i izdala izvod.
Najčešće se traže:
- pasoši ili lične karte oba roditelja;
- izvodi iz matične knjige rođenih za oba roditelja;
- izvod iz matične knjige vjenčanih, ako su roditelji u braku;
- ako roditelji nisu vjenčani, dokaz o priznanju očinstva, koje se u Njemačkoj može dati i prije rođenja, naprimjer kod Jugendamta ili Standesamta.
Za dokumente iz domovine matična služba često traži prevod i Apostille, ili prihvata višejezične izvode, o kojima pišemo niže. Sve pripremite prije termina porođaja, jer se izvodi iz domovine ne dobiju preko noći. Kako se dokumenti ovjeravaju, objasnili smo u tekstu Apostille i ovjera dokumenata za inostranstvo.
Ime djeteta: provjerite svako slovo
Njemačke i austrijske matične službe mogu upisati slova č, ć, š, ž i đ. Problem nastaje kad se ime ipak napiše bez njih, naprimjer zato što ih nema u dokumentima roditelja ili zato što je neko pogrešno prepisao. Tada dijete u jednoj državi ima jedno ime, a u drugoj drugo, i ta razlika se vuče kroz svaki kasniji papir: pasoš, školu, Kindergeld, nasljedstvo.
Prije potpisa provjerite dvije stvari:
- Pravopis imena i prezimena, slovo po slovo, onako kako ga želite vidjeti i u domaćim dokumentima.
- Koje prezime dijete dobija. Da li dijete smije nositi očevo, majčino ili oba prezimena, zavisi od toga koje se pravo primjenjuje, a to zavisi od državljanstva i zemlje boravka. Ako roditelji imaju različita prezimena ili različita državljanstva, pitajte matičnu službu prije upisa i provjerite da će isto prezime prihvatiti i domovina.
Višejezični izvod: papir koji štedi prevode
Kad dobijete izvod o rođenju, tražite i međunarodni, višejezični izvod. To je obrazac s rubrikama na više jezika, nastao na osnovu konvencije koja je poznata po skraćenici CIEC. U Njemačkoj ga često zovu internationale Geburtsurkunde.
Države koje primjenjuju tu konvenciju, među kojima su Njemačka, Austrija i Švicarska, kao i države s prostora bivše Jugoslavije, takve izvode u pravilu prihvataju bez prevoda i dodatne ovjere. Prije slanja ipak provjerite kod DKP-a ili matičnog ureda da li im je dovoljan baš taj izvod. Za Hrvatsku, kao članicu EU, postoje i evropska pravila koja dodatno olakšavaju priznavanje javnih isprava iz drugih članica.
Upis u matičnu knjigu rođenih u domovini
Dijete rođeno vani ne postoji u domaćim evidencijama dok ga neko ne upiše. Upis ne ide automatski, čak ni kad su oba roditelja naši državljani. Postoje dva uobičajena puta:
- Preko diplomatsko-konzularnog predstavništva (DKP). Ambasada ili konzulat primi zahtjev i dokumente i proslijedi ih nadležnom matičnom uredu. Ovo je praktično za one koji uskoro ne putuju kući, ali obično traje duže.
- Direktno u matičnom uredu u domovini, lično ili preko punomoćnika, ako propisi to dozvoljavaju. Koji je ured nadležan zavisi od propisa, a najčešće se gleda gdje je upisan ili gdje živi jedan od roditelja.
U BiH se matične knjige vode po propisima entiteta i Brčko distrikta, pa se i detalji postupka mogu razlikovati. Uz zahtjev se najčešće traže višejezični izvod o rođenju djeteta, lični dokumenti roditelja, dokaz o braku ili priznanju očinstva i podaci o imenu i prezimenu. Ako brak roditelja nije upisan u domaće matične knjige, to često treba riješiti prvo. Postupak smo opisali u tekstu Brak sklopljen u inostranstvu: kako ga upisati u matične knjige u domovini.
Nakon upisa dijete dobija jedinstveni matični broj (u Hrvatskoj OIB), a vi možete tražiti izvod iz matične knjige rođenih i uvjerenje o državljanstvu (u Hrvatskoj domovnicu). Oba papira trebaju za pasoš.
Državljanstvo po roditelju
BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska državljanstvo prvenstveno daju po porijeklu, a ne po mjestu rođenja. U osnovi:
- Ako su oba roditelja naši državljani, dijete u pravilu stiče državljanstvo rođenjem, bez obzira na to gdje je rođeno. Upis u matičnu knjigu je način da se to evidentira.
- Ako je samo jedan roditelj naš državljanin, a dijete je rođeno vani, zakoni obično traže dodatni korak: prijavu ili upis djeteta kao državljanina do određene dobi. Ko taj rok propusti, kasnije može ići kroz znatno složeniji postupak.
Tačni uslovi i rokovi razlikuju se između ove četiri države i mijenjali su se kroz godine. Zato upis ne ostavljajte za “kad dijete poraste”. Pitajte DKP šta važi u vašem slučaju i predajte zahtjev dok je dijete malo.
Državljanstvo zemlje u kojoj živite
Austrija i Švicarska ne daju državljanstvo po mjestu rođenja. U Njemačkoj dijete stranih roditelja pod određenim uslovima rođenjem dobija i njemačko državljanstvo: kad jedan roditelj propisani broj godina zakonito živi u Njemačkoj i ima trajno pravo boravka. Matična služba to provjerava pri upisu rođenja. Kako se više državljanstava slaže s pravilima domovine, objašnjeno je u tekstu Dvojno državljanstvo i pasoš: korak po korak.
Dozvola boravka za dijete
Ovaj korak roditelji često zaborave. Ako dijete ne dobije državljanstvo zemlje u kojoj živite, niti državljanstvo neke države EU, ono je stranac kao i vi i treba mu vlastita dozvola boravka. Samo rođenje u Njemačkoj ili Austriji ne daje pravo boravka.
Zahtjev se predaje uredu za strance (u Njemačkoj Ausländerbehörde), obično uz izvod o rođenju, pasoš djeteta i dozvole boravka roditelja. Za dijete rođeno u zemlji boravka postoji rok za predaju zahtjeva, pa se uredu javite čim dobijete izvod, čak i ako pasoš još nije gotov, i pitajte šta da predate dok ga čekate.
Ako dijete ima hrvatsko državljanstvo, za njega kao građanina EU važe pravila o slobodi kretanja, pa dozvola boravka u ovom obliku u pravilu nije potrebna.
Prvi pasoš preko ambasade ili konzulata
Kad je dijete upisano i ima matični broj, pasoš možete tražiti u DKP-u države čije državljanstvo ima. Većini postupaka zajedničko je ovo:
- Dijete mora doći lično, jer se snima fotografija, a kod starije djece i otisci prstiju.
- Traži se saglasnost oba roditelja. Ako jedan roditelj ne može doći, obično treba njegova ovjerena saglasnost, a ako roditeljsko pravo ima samo jedan roditelj, dokaz o tome.
- Termin se zakazuje unaprijed. Pred ljeto i praznike termini se brzo popune.
- Izrada traje, jer se pasoš često izrađuje u domovini i šalje nazad u DKP.
Pasoši za djecu obično važe kraće nego za odrasle, pa datum isteka zapišite. Ako dijete ima i njemačko državljanstvo, njemački pasoš ili ličnu kartu tražite u općinskoj službi (Bürgeramt) po mjestu stanovanja.
Redoslijed koraka na jednom mjestu
- Prije porođaja: izvodi roditelja, izvod o braku ili priznanje očinstva, prevodi i Apostille.
- Nakon rođenja: upis u matičnoj službi, provjera imena slovo po slovo, višejezični izvod.
- Kindergeld ili doplatak za dijete tražite odmah, ne čekajući domaće papire.
- Dozvola boravka za dijete, ako je potrebna.
- Upis u matičnu knjigu rođenih u domovini, preko DKP-a ili matičnog ureda.
- Matični broj i uvjerenje o državljanstvu.
- Termin za pasoš, pa kopija pasoša uredu za strance ako je traži.
Najčešće greške
- Čekanje s upisom u domovini, pa se kod roditelja različitih državljanstava propusti rok.
- Ime bez dijakritika ili s greškom u stranom izvodu, pa se razlikuje od domaćeg upisa.
- Zaboravljena dozvola boravka za dijete koje nema državljanstvo zemlje boravka.
- Neupisan brak roditelja, pa upis djeteta zapne na početku.
- Kupljene karte za ljeto prije nego što je pasoš gotov.
- Oslanjanje na savjete iz grupa na društvenim mrežama, iako se pravila razlikuju od države do države.
Zvanični izvori
Aktuelne propise, iznose i obrasce provjerite direktno kod nadležnih institucija:
- Ministarstvo spoljnih poslova Srbije
- Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske
- Vlada Crne Gore, portal gov.me
Pročitajte i
- Kindergeld: ko ima pravo na dječiji doplatak i kako se traži
- Punomoć iz inostranstva: kako je napraviti da vrijedi u domovini
- Anmeldung: prijava adrese u Njemačkoj i zašto sve počinje od nje
Napomena: Propisi o upisu rođenja, državljanstvu, imenu i boravku djeteta razlikuju se između BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, kao i između Njemačke, Austrije i Švicarske, i s vremenom se mijenjaju. Tekst objašnjava postupak u glavnim crtama i nije pravni savjet. Za svoj slučaj provjerite kod DKP-a svoje države, matične službe i ureda za strance.
Koliko vam je trajao upis djeteta i izrada prvog pasoša preko ambasade ili konzulata? Napišite u komentar koja država i koji grad, drugim roditeljima će pomoći.
Odgovori